Šta se događa s tijelom košarkašice tokom naglog rasta?
Odjednom je viša nekoliko centimetara, korak joj više nije isti, lopta kao da „bježi“, a pokreti koji su joj ranije bili potpuno prirodni počinju izgledati drugačije. Roditelji i treneri mladih košarkašica često primijete upravo takve promjene tokom puberteta.
I nije riječ o tome da je igračica preko noći zaboravila igrati košarku.
Njeno tijelo se jednostavno mijenja brže nego što se nervni sistem i mišići uspijevaju prilagoditi tim promjenama.
Nagli rast mijenja tijelo mlade košarkašice
Kod djevojčica se najveća brzina rasta u visinu najčešće događa tokom ranog puberteta. Velika meta-analiza mladih sportistkinja objavljena 2024. godine procijenila je prosječnu dob dostizanja vrhunca brzine rasta, odnosno tzv. peak height velocity (PHV), na oko 11,2 godine, uz velike individualne razlike.
To znači da dvije djevojčice istog godišta mogu u potpuno različitim trenucima prolaziti kroz najintenzivniji period rasta.
Kod jedne će se promjene dogoditi ranije, kod druge kasnije.
Zato biološka dob nije uvijek ista kao broj godina koji piše u dokumentima.
Tokom rasta ne povećava se sve u tijelu istom brzinom. Noge često rastu prije trupa, mijenja se odnos dužine nogu i trupa, a mišići i tetive ne prilagođavaju se uvijek istim tempom kao kosti.
Zašto košarkašica odjednom izgleda nespretno?
Za košarkašicu to može značiti promjenu u ravnoteži, koordinaciji, osjećaju za vlastito tijelo, kontroli doskoka, promjeni pravca, brzini prvog koraka, tehnici trčanja i skakanja.
Zbog toga djevojčica koja je do jučer bila izuzetno koordinirana može određeni period djelovati pomalo „nespretno“.
To ne znači da nazaduje.
Ona ponovo uči kontrolisati tijelo koje je u kratkom periodu postalo veće i drugačije.
Noviji pregledi istraživanja upozoravaju da se tokom adolescentnog rasta kod dijela mladih sportista mogu privremeno promijeniti koordinacija, ravnoteža i neuromišićna kontrola, iako taj fenomen nije isti kod svake djevojčice.
Nagli rast i rizik od povreda
Rast mijenja i način na koji tijelo podnosi sile.
Kosti rastu, dok mišići i njihova sposobnost stvaranja i kontrole sile ne moraju pratiti isti tempo. Nakon vrhunca rasta potrebno je još vremena da se mišićna masa, tetive, koštana gustoća i kontrola pokreta dodatno prilagode.
Zbog toga se u periodu naglog rasta mogu češće pojavljivati određene tegobe i povrede povezane s rastom i preopterećenjem.
Za košarkašice je ovo posebno važno jer njihov sport podrazumijeva veliki broj skokova, doskoka, sprintova i naglih promjena pravca.
Istraživanja su pokazala da se tokom adolescentnog razvoja mijenja i biomehanika pokreta kod djevojčica. Jedna longitudinalna studija pronašla je povećanje opterećenja koljena tokom doskoka oko perioda vrhunca brzine rasta.
Zašto je tehnika doskoka posebno važna?
Zato u tom periodu nije dovoljno samo pitati: „Koliko može skočiti?“
Treba gledati i: „Kako doskače?“
Da li kontroliše pokret? Da li gubi ravnotežu? Da li koljena bježe prema unutra? Može li stabilno zaustaviti tijelo nakon sprinta?
To su pitanja koja trenerima mogu dati mnogo više informacija o razvoju mlade igračice.
Kako prilagoditi trening tokom naglog rasta?
Nagao rast nije razlog da mlada košarkašica prestane trenirati.
Naprotiv.
Ali trening u tom periodu treba biti pametno prilagođen njenom trenutnom razvoju.
Kod mladih košarkašica posebno je važno raditi na kontroli tijela, ravnoteži i stabilnosti, pravilnoj tehnici doskoka, koordinaciji i odgovarajućem razvoju snage.
Istraživanje na više od 900 mladih košarkašica uzrasta 13–15 godina pokazalo je da vrijeme u odnosu na vrhunac brzine rasta ima veze s rezultatima u nekim testovima brzine, skoka i izdržljivosti. Autori zbog toga preporučuju da se sadržaj treninga prilagođava biološkom razvoju igračica, a ne samo njihovoj hronološkoj dobi.
Kada roditelji i treneri trebaju obratiti pažnju?
Ako mlada igračica tokom perioda naglog rasta počne imati ponavljajuće bolove, promjene u načinu trčanja ili doskoka, izražen pad koordinacije ili probleme koji se stalno vraćaju, vrijedi smanjiti opterećenje i procijeniti situaciju.
Bol nije nešto što mlada košarkašica treba jednostavno „istrpjeti“, posebno ako se ponavlja ili pogoršava.
U takvim situacijama trener, roditelj i zdravstveni stručnjak trebaju zajedno procijeniti šta se događa.
I možda najvažnije – dvije djevojčice rođene iste godine mogu biti u potpuno različitim fazama biološkog razvoja.
Jedna može već prolaziti kroz najveći period rasta, dok druga tek ulazi u tu fazu.
Zato nije uvijek pravedno očekivati da obje imaju iste fizičke sposobnosti, brzinu, snagu ili koordinaciju.
Mlada košarkašica nije „lošija“ zato što joj se tijelo trenutno mijenja.
Možda samo prolazi kroz fazu u kojoj joj treba malo više vremena da ponovo uspostavi kontrolu nad svojim pokretima.
Rast nije problem – važno je razumjeti promjene
Nagao rast nije problem. Problem nastaje kada ga treneri i roditelji ne prepoznaju i od mlade igračice i dalje očekuju isto tijelo, istu brzinu i istu koordinaciju kao prije nekoliko mjeseci.
Najbolji trening nije onaj koji od djevojčice traži da po svaku cijenu radi isto što je radila prije godinu dana.
Najbolji trening je onaj koji prati njeno tijelo dok od djevojčice postaje sportistkinja.
A upravo je razumijevanje tih promjena jedan od važnih koraka prema dugom, zdravom i uspješnom putu u košarci.
PROČITAJTE JOŠ IZ RUBRIKE TRENING I ZDRAVLJE. CLICK!
Latest
